Format papira

Vodič za studentska djela

Paysage

Ime Razred Datum

Marsden Hartley, Paysage (1924). Dostupno u javnom vlasništvu.

Osnovne informacije

Umjetnik
Marsden Hartley wahooart.com/hr/artists/marsden-hartley_hr/
Životopis umjetnika
1877 – 1943
Slikano
1924
Izvorni dimenzije
81 x 81 cm
Pokret
Expressionism Colour and shape deliberately distorted so the picture shows an emotion rather than a likeness.

U kontekstu

Paysage — Marsden Hartley

Koliko je veliko?

Originalne dimenzije su 81 × 81 cm (visina × širina), prikazane ovdje pored odrasle osobe prosječne visine.

Godina nastanka

  1. 1870
  2. 1880
  3. 1890
  4. 1900
  5. 1910
  6. 1920
  7. 1930
  8. 1940

Shaded: životni opus Marsden Hartley (1877–1943) ▲ ovo djelo, 1924

Slična djela

Odaberite jedno od gore navedenih djela: navedite dvije zajedničke značajke s ovim djelom i jednu koja ih razlikuje.

Još djela koja se mogu postaviti uz ovo: wahooart.com/hr/art/similar/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/

Boje

Izmjereno na temelju slike

    Glavna boja

    Phthalo Green #201d24

    Spremljena paleta

    • #201D24
    • #87817A
    • #D4CABA
    • #4C4649
    Naziv glavne boje
    Phthalo Green
    Intenzitet
    Monochromatic Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedinstvene prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Statement Razlika u svjetlini i zasićenosti boja unutar slike.
    Harmonija
    Discordant Palette Koliko dobro boje funkcioniraju zajedno, od suprotstavljenih do potpuno ujedinjenih.
    Svjetlina
    Deep_shadow Opća svjetlina ili tamnoća slike, od dubokih sjena do svijetlih vrhunaca.
    Zasićenost
    Muted Koliko su boje čiste i snažne, od gotovo sivih do potpuno živopisnih.

    Umjetnik i muzej

    Umjetnik

    Marsden Hartley

    Rođen/a u Lewiston, Sjedinjene Američke Države

    Duhovna potraga u bojama: Život i umjetnost Marsdena Hartleyja

    Marsden Hartley, rođen kao Edmund Hartley u Lewistonu, Maine, 4. siječnja 1877., bio je nemirni duh privučen dubokim mogućnostima koje umjetnost nudi. Njegovo rano djetinjstvo obilježeno je osjećajem gubitka i raspršenosti; rano ostavljen sirota, poslan na rad u tvornicu obuće, nosio je u sebi trajnu svijest o samoći koja će duboko oblikovati njegov umjetnički vid. To razdoblje u njemu je utisnulo tihu intenzivnost, istraživačku kvalitetu koja je prožimala njegova platna tijekom cijele njegove karijere. Selidba u Cleveland s obitelji predstavljala je prekretnicu, pružajući mu pristup formalnom umjetničkom obrazovanju u Cleveland School of Art, što ga je naposljetku dovelo u New York City, gdje je studirao pod vodstvom Williama Merritt Chasea u New York School of Art, a kasnije pohađao National Academy of Design. Međutim, Hartley nije tražio samo tehničku vještinu; žudio je za dubljom povezanošću, duhovnim rezonancijom unutar svog rada. Tu potragu pokretao je doživljaj simbolizma Alberta Pinkhama Rydera te transcendentalističke filozofije Walt Whitmana, Ralph Waldo Emersona i Henryja Davida Thoreaua – pisaca koji su zastupali individualizam i urođenu božanstvenost prirode.

    Od krajolika Maineja do europskog modernizma

    Hartleyjevo umjetničko putovanje započelo je krajolicima ukorijenjenima u njegovom rodnom New Englandu. Rani radovi poput The Ice Hole (1908.) pokazuju pomak prema apstrakciji, nagovještavajući zreli stil koji će ga definirati. Ti radovi nisu bili puko prikaz mjesta; bili su pokušaji da se uhvati emocionalna i duhovna bit, osjećaj uzvišenog unutar prirodnog svijeta. Ključni trenutak nastupio je s njegovim prvim putovanjem u Europu 1ml 1912., koje je financirao Alfred Stieglitz. Uronivši u živopisne umjetničke scene Pariza i Berlina, Hartley se susreo s kubizmom i drugim avangardnim pokretima koji su profoundly utjecali na njegov pristup. Pronašao je srodnost s umjetnicima poput Wassilyja Kandinskog i Francza Marca, članovima skupine Der Blaue Reiter, koji su dijelili njegovo vjerovanje u moć apstrakcije za izražavanje unutarnjih istina. To izlaganje dovelo je do razdoblja eksperimentiranja, rezultirajući hrabrim kompozicijama okarakteriziranim fragmentiranim oblicima i intenzivnim paletama boja. Njegov Portrait of a German Officer (1914.), naslikan u to vrijeme, zapažajući je primjer kako je sintetizirao europski modernizam sa svojom jedinstvenom senzibilitetnošću, stvarajući sliku koja je i formalno inovativna i emocionalno nabijena. Iskustvo ratom razaranog Europe također ga je duboko pogodilo; gubitak bliskog prijatelja, Karla von Freyburga, inspirirao je niz snažnih portreta prožetih tugom i čežnjom.

    Povratak američkim korijenima: Regionalizam i šire

    Nakon povratka u Sjedinjene Američke Države 1916. godine, Hartley je nastavio istraživati različite umjetničke puteve, kretajući se između New Mexica, gdje ga je očarala umjetnost i kultura domorodačkog stanovništva, i istočnog dijela zemlje. Međutim, tijekom kasnih 1930-ih u njegovom radu počela se nazirati sve jača osjećaj nacionalnog identiteta. Poznato je proglasio svoju namjeru da postane „slikar Maineja“, povezujući se s pokretom regionalizma koji je slavio izrazito američke teme i stilove. Ovo razdoblje donijelo je obnovljeni fokus na krško ljepstvo obale Maineja, prikazano u slikama poput Mt. Katahdin (Maine), Autumn -2 (1939–40.). Ipak, Hartleyjev regionalizam nikada nije bio puko reprezentativan; on je svoje krajolike prožimao duboko osobnim simbolizmom i ekspresivnom upotrebom boje koja je nadilazila samu dokumentaciju. On nije samo slikao ono što je vidio, već je prenosio kako se osjećalo biti na tim mjestima, doživljavati težinu povijesti i moć prirode.

    Naslijeđe i povijesni značaj

    Doprinos Marsdena Hartleyja američkoj umjetnosti ne leži samo u njegovom prepoznatljivom stilu – uvjerljivom spoju apstrakcije, simbolizma i emocionalnog intenziteta – već i u njegovoj nepokolebljivoj posvećenosti umjetničkoj neovisnosti. Protivio se lakom kategoriziranju, neprestano evoluirajući i izazivajući konvencionalne norme tijekom cijele svoje karijere. Njegov rad otvorio je put budućim generacijama apstraktnih ekspresionista i drugih modernističkih slikara koji su nastojali izraziti svoje unutarnje svjetove kroz nepredstavljive oblike. Hartleyjev utjecaj može se vidjeti u djelima umjetnica poput Georgije O'Keeffe i Arthura Dovea, koji su također istraživali duhovne dimenzije američkih krajolika. On ostaje ključna figura u razvoju američkog modernizma, umjetnik čije slike nastavljaju odjekivati svojom dubokom emocionalnom težinom i trajnim osjećajem misterija. Njegov život, obilježen i nedaćama i umjetničkim trijumfima, služi kao svjedočilište moći vizije i transformativnog potencijala umjetnosti.

    Ključni utjecaji: Albert Pinkham Ryder, Walt Whitman, Ralph Waldo Emerson, Henry David Thoreau, Wassily Kandinsky, Franz Marc.

    Glavni pokreti: Američki modernizam, Regionalizam, Apstraktni ekspresionizam (preteča).

    Zapažajna djela: The Ice Hole, Autumn Color, Portrait of a German Officer, Mt. Katahdin (Maine), Autumn -2.

    Dodatne informacije

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji povezuje na stranicu za preuzimanje Paysage

    wahooart.com/hr/art/download/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/

    Izvor za ovo umjetničko djelo

    MLA
    Hartley, Marsden. Paysage. 1924, https://wahooart.com/hr/art/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/
    APA
    Hartley, Marsden (1924). Paysage [Painting]. https://wahooart.com/hr/art/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/
    Chicago
    Marsden Hartley. Paysage. 1924. https://wahooart.com/hr/art/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/
    Harvard
    Hartley, Marsden (1924) Paysage. Available at: https://wahooart.com/hr/art/marsden-hartley-paysage-D2XESQ-en/

    Pogledajte pažljivije

    Paysage — Marsden Hartley

    Pogledajte pažljivije

    Odgovorite vlastitim riječima. Ovdje nema netočnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Što vam prvo privlači pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. Koliko lica možete pronaći? ____ (naš katalog broji 1 — slažete li se?)
    4. Naš katalog klasificira ovo djelo pod: desolate landscape, solitary figure, muted colors. Slažete li se? Što biste dodali ili uklonili?
    5. Vratite se na djelo Himmel (1915), koje ste ranije vidjeli u ovom vodiču. Navedite dvije zajedničke značajke koje to djelo dijeli s ovim radom te jednu koja mu se razlikuje.

    Vaš odgovor

    Napišite kratki odlomak o ovom umjetničkom djelu. Koristite činjenice iz ranijih dijelova ovog vodiča te svoje prethodne odgovore.