Format papira

Vodič za studentska djela

Landscape No.664

Ime Razred Datum

john virtue, Landscape No.664 (2003), Government Art Collection. Reproducirano u informativne svrhe; sva prava zadržava nositelj autorskih prava.

Osnovne informacije

Umjetnik
john virtue wahooart.com/hr/artists/john-virtue/
Životopis umjetnika
1947 – ?
Slikano
2003
Izvorni dimenzije
183 x 184 cm
Lokacija izložbe
Government Art Collection wahooart.com/hr/museums/government-art-collection-london_hr/

U kontekstu

Landscape No.664 — john virtue

Dimenzije

Originalne dimenzije su 183 × 184 cm (visina × širina), prikazane ovdje pored odrasle osobe prosječne visine. Preveliko je kako bi se prikazalo u razmjeru na ovoj stranici.

Godina nastanka

  1. 1940
  2. 1950
  3. 1960
  4. 1970
  5. 1980
  6. 1990
  7. 2000

Shaded: životni opus john virtue (1947–?) ▲ ovo djelo, 2003

Slična djela

Odaberite jedno od gore navedenih djela: navedite dvije zajedničke značajke s ovim djelom i jednu koja ih razlikuje.

Još djela koja se mogu postaviti uz ovo: wahooart.com/hr/art/similar/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/

Boje

Izmjereno na temelju slike

    Glavna boja

    Gray #93999e

    Spremljena paleta

    • #93999E
    • #EBEEF1
    • #090B0D
    • #3E4448
    Naziv glavne boje
    Gray
    Intenzitet
    Monochromatic Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedinstvene prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Statement Razlika u svjetlini i zasićenosti boja unutar slike.
    Harmonija
    Balanced Harmony Koliko dobro boje funkcioniraju zajedno, od suprotstavljenih do potpuno ujedinjenih.
    Svjetlina
    Shadow Opća svjetlina ili tamnoća slike, od dubokih sjena do svijetlih vrhunaca.
    Zasićenost
    Muted Koliko su boje čiste i snažne, od gotovo sivih do potpuno živopisnih.

    Umjetnik i muzej

    Umjetnik

    john virtue

    Mjesto rođenja Accrington, United Kingdom

    The Emergence of a Minimalist Vision: Laurie Anderson’s Pioneering Career

    June 5, 1947, marked the birth of Laura Phillips Anderson, later known to the world as Laurie Anderson – an artist whose career has consistently defied easy categorization. Born in Chicago and raised in Glen Ellyn, Illinois, her early life was steeped in artistic exposure, fostered by frequent visits to the Art Institute of Chicago and a burgeoning interest in music nurtured through participation in the Chicago Youth Symphony Orchestra. This foundation laid the groundwork for a trajectory that would ultimately reshape contemporary art, blending performance, music, visual elements, and technological innovation in ways previously unseen.

    Anderson’s formal education at Mills College in California provided her with a crucial grounding in art history, while her subsequent studies at Barnard College honed her critical thinking skills. However, it was her experiences in the vibrant, experimental art scene of 1970s New York City that truly ignited her artistic fire. The burgeoning SoHo district, transformed from an industrial wasteland into a haven for artists and creatives, became her laboratory – a space where she could experiment with new forms of expression and challenge established conventions. This period witnessed the development of her signature style: a fusion of minimalist aesthetics, electronic music, and multimedia performance, often incorporating elements of language, poetry, and social commentary.

    Early Performances and the Rise to Prominence

    Anderson’s early performances were characterized by their unconventional nature and willingness to push boundaries. She began utilizing synthesizers and tape loops, creating soundscapes that were both hypnotic and unsettling. Her 1978 performance of “O Superman” at Carnegie Hall, a haunting rendition of the Goldie Hawn song accompanied by a robotic voice and a simple visual projection, catapulted her into the public consciousness. This unlikely success demonstrated Anderson’s ability to transform familiar material into something entirely new and deeply affecting – a hallmark of her artistic approach.

    The 1980s saw Anderson further refine her techniques and expand her repertoire. Her collaboration with visual artist John Barth on the multimedia project Home of the Brave (1986) showcased her ability to seamlessly integrate disparate elements into a cohesive and thought-provoking whole. This film, exploring themes of war, technology, and human connection, solidified her reputation as a visionary artist capable of tackling complex subjects with both intellectual rigor and emotional sensitivity.

    Technological Innovation and Expanding Artistic Boundaries

    Throughout her career, Anderson has consistently embraced technological innovation as a tool for artistic expression. She is credited with inventing several musical devices, including the “Bow,” a device that allows musicians to manipulate sound through physical contact, and the “Zooid,” a robotic instrument designed to mimic human movement. These inventions not only expanded the possibilities of her music but also served as metaphors for exploring themes of artificiality, automation, and the relationship between humans and machines.

    Beyond performance art, Anderson has ventured into film, literature, and visual installations. Her 1986 film Home of the Brave remains a significant work in the history of experimental cinema, while her electronic literature projects have explored the intersection of language, technology, and storytelling. Her commitment to pushing boundaries extends beyond traditional media, reflecting a deep-seated desire to challenge conventional notions of art and its role in society.

    Legacy and Historical Significance

    Laurie Anderson’s impact on contemporary art is undeniable. She emerged as a pivotal figure during the rise of electronic music and multimedia performance, paving the way for subsequent generations of artists who have embraced technology as a creative tool. Her willingness to experiment with unconventional materials and techniques, coupled with her intellectual curiosity and social consciousness, has established her as a true pioneer.

    Her work continues to resonate today, prompting viewers and listeners to consider the complex relationship between art, technology, and human experience. Anderson’s legacy extends beyond individual artworks; she represents a spirit of innovation, experimentation, and critical engagement that remains profoundly relevant in an increasingly digital world. She is not simply an artist; she is a cultural commentator, a technological innovator, and a fearless explorer of the possibilities of creative expression.

    Muzej

    Government Art Collection

    Prikazano u London, Ujedinjeno Kraljevstvo

    Kolekcija bez zidova: Government Art Collection

    Government Art Collection (GAC) stoji kao svjedočanstvo Britanije i njezine trajne posvećenosti umjetničkom izražavanom te njezine vjere u moć umjetnosti koja potiče razumijevanje preko granica. Osnovana 1899. godine s vizionarskim ciljem – predstavljanjem britanske kulture na međunarodnoj sceni – ova izvanredna riznica ponosno čuva više od 14.700 umjetničkih djela koja obuhvaćaju pet stoljeća, pretvarajući veleposlanstva i vladine zgrade u žive platna povijesti i inovacije. Za razliku od konvencionalnih muzeja ograničenih fizičkim granicama, GAC djeluje po principu raspršenosti, strateški smještajući remek-djela poput potresnih portreta Luciana Freuda i provokativnih skulptura Damiena Hirsta u svjetske metropole – od Tokija i Nairobije do Washingtona D.C., Bruxellesa i Berlina – potičući dijalog i obogaćujući okruženja daleko izvan londonske zgrade Old Admiralty Building, gdje se nalaze njezine glavne prostorije (dostupni su ograničeni grupni obilasci).

    Postanak Kolekcije proizašao je iz dalekovidnosti 2. vizkonta Eshera, koji je prepoznao ključnu ulogu umjetnosti u projektiranju britanskog identiteta na svjetskoj pozornici. Prvotno usredotočena na povijesnu portretnu sliku, s ciljem da ukrasi vladine prostore prikazima poštovanih ličnosti i potstrepi nacionalni ponos, GAC se brzo razvijao pod vodstvom kuratora poput Richarda Perryja Bedforda i Richarda Walkera. Ova transformacija odrazila je širi kulturni pomak, priznavajući dinamiku suvremenih umjetničkih glasova i proširujući svoj opseg izvan tradicionalne ikonografije. Današnja kolekcija nije samo kronika prošlih slava; ona se aktivno angažira u sadašnjosti, zastupajući umjetnike koji odražavaju multikulturalno naslijeđe Britanije – poput tekstilnih skulptura Yinke Shonibarea koji slave Yoruba kulturu, istraživanja Lubaine Himid o crno-britanskoj povijesti i identitetu, te upečatljivih prikaza urbanih pejzaža Hurvina Andersona.

    Temelj ovog inovativnog pristupa je posvećenost dostupnosti. Smještaj GAC-a u veleposlanstvima nije tek dekorativan; on utjelovljenje je namjerne strategije kulturne diplomacije – svjesnog napora da se britanska umjetnost i umjetnički senzibiliteti predstave publici diljem svijeta. Razmotrimo evokativne pejzaže Paula Nasha koji krase britansko veleposlanstvo u Tokiju ili skulpture Barbare Hepworth koje obogaćuju Visoko povjerenstvo u Nairobi – svako umjetničko djelo služi kao kanal za komunikaciju i aprecijaciju. Nadalje, projekt „Representation of the People Project“, pokrenut 2018. godine, primjeruje ovoj posvećenosti inkluzivnosti prikazujući djela umjetnika različitog podrijetla.

    Sam arhitektonski ambijent značajno doprinosi iskustvu GAC-a. S smještajem unutar povijesne zgrade Old Admiralty Building – prvotno izgrađene 1865. kao pomorsko sjedište – kolekcija zauzima prostor prožet pomorskom poviješću i veličanstvenošću. Njezini visoki stropovi, ukrašeni detalji i mirno dvorište pružaju idealnu pozadinu za kontemplaciju i umjetničko uživanje. Nedavne su izložbe istraživale teme koje se kreću od britanskog romantizma do nadrealizma i konceptualne umjetnosti, pokazujući predanost kuratora predstavljanju izazovnih i nagrađujućih perspektiva povijesti umjetnosti.

    Osim impresivnog bogatstva i arhitektonskog naslijeđa, ono što izdvaja Government Art Collection je njezina nepokolebljiva vjera u sposobnost umjetnosti da prevaziđe geografske granice. Ona predstavlja jedinstvenu viziju – slavlje britanskog umjetničkog nasljeđa rašireno globalno, potičući veze između kultura i inspirirajući publiku svugdje. Više možete saznati na https://artcollection.dcms.gov.uk/

    Dodatne informacije

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji povezuje na stranicu za preuzimanje Landscape No.664

    wahooart.com/hr/art/download/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/

    Izvor za ovo umjetničko djelo

    MLA
    virtue, john. Landscape No.664. 2003, Government Art Collection. https://wahooart.com/hr/art/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/
    APA
    virtue, john (2003). Landscape No.664 [Painting]. Government Art Collection. https://wahooart.com/hr/art/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/
    Chicago
    john virtue. Landscape No.664. 2003. Government Art Collection. https://wahooart.com/hr/art/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/
    Harvard
    virtue, john (2003) Landscape No.664. Government Art Collection. Available at: https://wahooart.com/hr/art/john-virtue-landscape-no-664-AQSNQP-en/

    Pogledajte pažljivije

    Landscape No.664 — john virtue

    Pogledajte detaljnije

    Odgovorite vlastitim riječima. Ovdje nema netočnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Što vam prvo privlači pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. Koliko lica možete pronaći? ____ (naš katalog broji 1 — slažete li se?)
    4. Vratite se na djelo Landscape No.662 (2003) koje ste ranije vidjeli u ovom vodiču. Navedite dvije zajedničke značajke koje to djelo dijeli s ovim radom te jednu koja mu se razlikuje.
    5. john virtue je imao oko 56 godina kada je ovo nastalo. Što u ovom djelu podsjeća na rad umjetnika u toj životnoj dobi?

    Vaš odgovor

    Napišite kratki odlomak o ovom umjetničkom djelu koristeći činjenice iz prethodnih dijelova ovog vodiča te svoje ranije odgovore.